|
Vakcinacija predstavlja namjerno
ubacivanje uzročnika (mikroba) ili njihovih dijelova u organizam sa
ciljem da se izazove reakcija imunog sistema i razvoj otpornosti na te
uzročnike, odnosno bolesti. Otkrićem vakcine protiv bjesnila (i protiv
još nekih zaraznih bolesti) Luj Paster je označio
početak nove epohe u medicini tako da je borba protiv mnogih zaraznih
bolesti, koje su do tada desetkovale stanovništvo, mogla da počne.
 I
naši ljubimci mogu oboljeti od mnogih zaraznih bolesti od kojih su neke
veoma kontagiozne i opasne po njih, ali se, srećom, mogu spriječiti
blagovremenom i redovnom vakcinacijom.
Bjesnilo je najopasnija zarazna bolest
pasa, mačaka i drugih toplokrvnih životinja od koje može oboljeti i
čovjek. Ova bolest je neizlječiva. Zakon nalaže da svi psi i mačke,
moraju biti redovno vakcinisani protiv bjesnila, bez obzira da li i
koliko vremena provode napolju. Ranijih godina vakcinacija se
obavljala godišnje. Međutim danas imamo vakcine koje pouzdano štite do
tri godine, tako da se poslije prve vakcine i revakcinacije slijedeće
godine, može prijeći na dvogodišnju ili trogodišnju inokulaciju.
U osnovne vakcine za mačke spadaju još i
vakcina protiv panleukopenije i protiv još dva virusa (kalici i
rinotraheitis) koja prouzrokuju oboljenja disajnih organa. Ovo su sve
veome kontagiozne bolesti i vrlo je važno redovno vakcinisati,
naročito mlade mačke. Mačke koje izlaze van kuće, neophodno je
vakcinisati i protiv virusne leukemije koja je prisutna kod mačaka
lutalica.
Osnovna vakcinacija pasa, sem protiv
bjesnila, podrazumjeva još i vakcinu protiv parvovirusa, štenećaka,
adenovirusa i parainfluence. Naročito je važno dobro i blagovremeno
zaštititi štenad i mlade pse jer su oni najosjetljiviji i najlakše
podlježu ovim bolestima. Postoje još neke vakcine koje se prema potrebi
daju, u zavisnosti od rizika odnosno vjerovatnoće izlaganja ovim
bolestima. Takve su na primjer zarazni kašalj i leptospiroza.
|
