| |
Porijeklo
O
porijeklu porodice Rodic je nazalost malo poznatih pisnih dokumenata.
Jos
uvijek smo u potrazi za tragovima kretanja Rodica kroz vrijeme i prostor!
Tako
se iz jednog izvora spominje da su Rodici oko 1570 sa Kosova, jos tacnije iz
Prilepa, presli u Hercegovinu pa odatle poslije kraceg zadrzavanja,
povlaceci se pred Osmanlijama, dosli u Plavno. Po tom predanju, dalje su se
raseljavalji za Popinu i Trubar a zatim po cijeloj Dalmaciji i Krajini.
Pouzdano se zna da je u Plavinu 1712 doselio otac sa deset sinova.
U to
vrijeme su neki od Rodica presli na katolicizam, neki su postali
profesionalni vojnici u Austrijskoj vojsci. Jedan je cak bio i general,
sahranjen je u Becu.
Neki od Rodica iz Like su se poslije Prvog svjetskog rata odselili za
Ameriku i njima se nazalost gubi trag.
Poslije Drugog svjetskog rata je kolonizacijom doslo do selidbe jednog
dijela porodice Rodic u Vojvodinu.
Jedan dio je ostao u Lici, ali nakon rata 90-tih godina i oni su se preselili
u Srbiju.
Po
drugom usmenom izvoru, Rodici su potomci crnogorskog plemena Vasojevica ,
tacnije iz doline Morace i preko Dalmacije su dosli u Liku !
Vrlo
je interesantna povezanost izmedju Rodica i drugih porodica.
Rodici su u srodstvu sa Stojanovicima, Starcevicima, Stuparima,
Novakovicima, Milovanovicima i Maricima. Marici su direktni potomci Rodica i
dobili su ime po Mariji Rodic. Prvi popis 1712 (napravili ga Mlecani)
registruje 11 kuca Marica koji se kasnije raseljavaju u Srb i Lapac. Zna se
da su 1830 tri kuce Marica doselile iz Tiskovca u Osredke.
Po istom izvoru Rodici i Stojisavljevici su direktni preci Milanovica.
Prema podacima gdin. Vladana Novakovica MD, New
York (vladanovak@hotmail.com):
Kako sam jedan od Novakovica ( poreklom iz
Velike Popine-Lika sada u Americi New York) resih da vam se nakratko javim i
dostavim podatke o Rodicima. Mi i Stojisavljevici ( blizak rod) kao i vecina
u Popini slave Sv. Arhandjela Mihaila.Podatke o popisu kuce Habsburga iz
1712 su dragoceni ( rad Karla Kosera sa objasnjenjima Draga Roksandica;
mozete ih videti nau pdf formatu Popis Like 1712).Dakle,
Rodići su najbujniji rod u cjeloj oblasti. Izvedena prezimena čijih
predstavnika ima u oblasti su: Tadići, Malbašići, Tomazovići, Novakovići,
Stojsavljevići i Đumići.
Rodići su dolazili u oblast Unca u razna doba, najstariji prije 260-320
godina, ostali u toku kasnijeg vremena i u više navrata poslije ove prve
seobe.
Predanje o njihovoj seobi zabilježio je Petar Rađenović još 1908 godine u
unio ga u Ljetopis parohije trubarske. U ljetopisu piše: "Rodići su
najmnogobrojniji rod u Trubaru. Porjeklom su iz Hercegovine, te su se
odatlen naselili najprije u Bjelaj (između Petrovca i Kulen Vakufa). Tu
nešto skrive te su morali ispred turske vlasti pobjeći u Plavno u Dalmaciji.
Proživjeli neko vrijeme u Plavnu pođu opet u Bosnu, ali nijesu htjeli
zalaziti dublje, nego se zadrže blizu granice u selu Trubaru, i to na dva
mjesta, u Dugopolju i pod Vučjakom. Tada su bili još malobrojni, svega 7-8
kuća, i to 3-4 u Dugopolju, a 3-4 pod Vučjakom. Dolovi u to vrijeme nisu
bili nimalo naseljeni. Priča dovodi Rodiće u rodbinsku vezu sa još osam
bratstava koja žive u okolini, što s ovu što s onu stranu granice. Ta priča
kaže da se je iz Hercegovine prije 150-200 godina doselila jedna porodica,
bilo to sad u Bjelaj ili u Plavno. Bio je to otac sa devet sinova, vrlo
bogat i "siguran". Osam sinova poženi kad je koji dospljevao za ženidbu, a
jednoga koji je bio sitan i šmanjičav nije mislio ni ženiti. Najstarijeg
snahe prozovu Rodom, te su od njega postali Rodići; drugom je bilo ime Petar
(Pejo) te su od njega potekli Pejići; jednome opet bilo ime Luka i otuda
Lukići; jednome Novak te od njega vode Novakovići; za jednim je bila žena
Stoja te su po njoj prozvani Stojsavljevići; a ženu jednog prozovu Đumom
(valjda joj bilo ime Đurđija) te od nje postanu Đumići. Od Tadije Tadići, od
Milana Milanovići. Ali kako je stari otac ove devetorice bio bogat sve mu
iščo od ruke, vidjevši kako mu napreduje porod i imanje, odluči oženiti i
onog malog sina, koji je već bio pristario, ne bi li njega Bog blagoslovio,
kad su oni ostali onako srećni. Što smisli to i učini. Kad to narod spazi
stane govoriti: "Ha, eno ga gdje je oženio starčića"! I od toga starčića
postadoše Starčevići".
Predanje koje je zabilježio proto Simo Stojanović u Dragotinji kod Prijedora
uglavnom je slično ovome ovdje iznesenom. Po tome predanju devet porodica
koje su postale od istog roda ovo su: Tomazevići, Tadići, Novakovići,
Stojsavljevići, Budimiri, Starčevići, Milanovići, Vukelići, Lukići.
Po kazivanja starca Damjana Rodića iz Trubara, najstarija postojbina Rodića
je "Makedonija", odakle su prešli prije 470 godina u Hercegovinu.
Različita predanja o prošlosti jednog roda, ukoliko su drukčija jedna od
drugog, govore o sasvim drugim događajima iz prošlosti roda, o kojima ona
druga predanja nisu ništa upamtila. Stoga to ne treba uzimati kao
protivrječnost nego kao uzajamno dopunjavanje.
Tradicija: Krsna slava
Porodice Rodic, koje još cuvaju stare obicaje, tradicionalno svake godine
21.novembra proslavljaju krsnu slavu Sveti Arhangel.
Svecana pjesma ili himna
Vec
dugi niz godina porodice Rodic iz Vojvodine svako zajednicko okupljanju
pocinju tako da ustanu i otpjevaju lijepu staru narodnu pjesmu "Tri livade".
Tako
je ova pjesma za njih poprimila karakter svecane pjesme ili himne porodica
Rodic.
Tri livade
Tri livade, tri livade,
nigdje 'lada nema,
samo jedna, samo jedna, ruža
kalamljena...
A pod ružom, a pod ružom
zaspala djevojka.
ja je budim, ja je budim,
među oči ljubim:
Ustaj, rano, ustaj, rano,
svanulo je davno
ustaj, srce, ustaj, srce,
granulo je sunce |
